OSMI MART – ZA i PROTIV

10. marta 2018.

Zašto DA i zašto NE?

Istorija 8.marta seže u daleku prošlost i usko je povezana sa procesom industrijalizacije tokom XIX veka. Još su davne 1857. godine radnice tekstilne industrije u Njujorku započele sa protestima u kojima su tražile bolje plate i bolje uslove rada. Hronološki, posmatrajući istorijska dešavanja, protest 15.000 njujorških žena iz 1908. godine postavio je i konkretnije zahteve. Žene su zahtevale izjednačavanje sa muškarcima po pitanju prava glasa, kraćeg radnog vremena i bolje plate. To su bili prvi počeci borbe žena za ostvarenenje jednakosti u pravima sa muškarcima.

Jedna od najpoznatijih socijalistkinja s kraja XIX i prve polovine XX veka Klara Cetkin je na Prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji u organizaciji Socijalističke internacionale predložila da se 8. mart, u znak sećanja na proteste iz Njujorka iz 1908. godine, proglasi međunarodnim danom žena. Cilj joj je bio „da žene u svim državama sveta dobiju jedan isti dan u godini kada će moći, glasnije nego inače, iskazati svoje pritužbe na uslove rada i zahtevati prava koja im pripadaju.“

Od tog vremena do danas putevi borbe žena, kako za rodnu tako i za polnu ravnopravnost, veoma su brojni i različiti, ali suštinski cilj im se nije promenio.

Hronološki gledajući neki nas podaci koiji se odnose na taj put borbe za ženska prava u neku ruku i opominju i podstiču na daleko dublja promišljanja. Zar je žena putem zakona morala da se bori za svoja prava, a muškarci su ih koristili i bez primene zakona?

Evo primera kada je to, u kratkim crtama, žena u nekim od zemljama Evrope i sveta sticala svoja, a uskraćena prava:

*između 1718-1771. godine uslovno pravo glasa za žene u Švedskoj (članice esnafa i žene koje su plaćale porez)

*18. septembar 1893. godina  Novi Zeland (razlog: dobijanje glasova za borbu protiv distribucije alkohola; 1919. pravo da se i žene mogu kandidovati)

*1918. Velika Britanija – žene starije od 30 godina koje ispunjavaju utvrđene imovinske klasifikacije (1928. godine izjednačena biračka prava žena i muškaraca)

*1920. godine u  SAD  (19. amandman ustava SAD  – zabrana diskriminacije polova)

*12. avgust 1945. godine  DFJ-Jugoslavija (žene su dobile pravo da se slobodno vladaju i izjašnjavaju)

*21. oktobar 1945. Francuska (opšte pravo glasa za žene)

*Napomena:

**Švajcarska je uvela pravo glasa za žene  1972. godine, a Lihternštaj 1984. godine.

**Ujedinjene nacije su od 1975. godine, proglasivši je za Međunarodnu godinu žena, i službeno počele obeležavati Međunarodni dan žena (Meksiko Siti – Prva svetska konferencija o ženama).

Tradiciju obeležavanja Dana žena u Srbiji uvele su socijaldemokratkinje Srbije. One su u organu Jednakost obeležile 8. mart već 1911. godine. Prva proslava Dana žena održana je u Beogradu, u Narodnom domu 1914. godine. Sa sticanjem prava žena da se „slobodno vladaju i izjašnjavanju“ po zakonu koji je donet 12.08.1945. godine u nekadašnjoj DFJ – Jugoslaviji ne znači da je položaj žena postao kvalitetniji po pitanju polne i rodne ravnopravnosti. Tokom druge polovine XX veka malo toga se uradilo da se želja zaista pretoči u stvarnost. U sadašnjem trenutku, to je jedna od gorućih tema u Srbiji,  jer se ni u jednom segmentu života pravo žena nije promenilo na bolje iako postoje brojni zakonski okviri koji se bave tom problematikom.

Zvaničnici u Srbiji, u ovom trenutku, tvrde:

„Srbija je prema Indeksu rodne ravnopravnosti na zajedničkoj listi sa članicama EU na 22. mestu i na gotovo pola puta ka ostvarivanju rodne ravnopravnosti.

Srbija je po zastuplјenosti žena u odlučivanju među 10 najbolјe pozicioniranih članica EU i uvođenje kvota na parlamentarnim izborima doprinelo je većem učešću žena u političkom životu.“ (Izvor: Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost Republike Srbije http://www.gendernet.rs/news.php?id=195)

Opšte je poznato da je 08. februara 2016. povučen iz skupštinske procedure, na doradu, Predlog Zakon o ravnopravnosti žena i muškaraca. Predlog zakona niti je dorađen niti se našao na dnevnom redu skupštinske procedure. Prema izjavi predsednice vlade Ane Brnabić od 21. februara 2018. godine taj zakon će biti donet do kraja 2018. godine. Prema podacima koji su preuzeti iz „Blica“ pomenutog datuma ona je izjavila: „Važnije tema je privreda i kvalitet života građana. Mislim da rodna ravnopravnost u Srbije nije toliko ugrožena, a u praksi na najvažnijim pozicijama imamo žene.“  Da li je izjava predsednice vlade, kako prenosi „Blic“, primerena datoj situaciji i da li to znači da se sa rodnom i polnom ravnopravnošću može „popričekati“? Dok čekamo donošenje novog zakona, ugroženost ženskih prava nije umanjena nego je postala alarmantna. Njena ugroženost je evidentna kako u kući, tako i na poslu, i  na polju javne delatnosti, znači u svim segmentima života – i privatno i javno.

Sve dotle dokle god žena ne postigne punu polnu i rodnu ravnopravnost obeležavanje 8. marta na način kao što je davanje različitih poklona ženi, uručivanje skupih i jeftinih buketa cveća ili  organizovanje ručkova ili večeri povodom 8. marta jeste obesmišljavanje suštine.

Dan 8. marta je dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca. Zašto bi žena na dan 8. marta trebala da se zahvaljuje muškarcu?!

Kročili smo u XXI vek!

Da li žene i u XXI veku, radi ostvarenja svojih prava, treba da plaćaju svojim životima kao što se to dogodilo Olim de Guž iz vremena čuvene Francuske buržoaske revolucije jer se usudila da preuredi Deklaraciju o pravima čoveka i građanina (1789.god.) – uz reči „muškarac“ i „građanin“ dopisala je i reči „žene“ i „građanke“, a prema sudu revolucije završila na giljotinji?

Da li to, mi, idemo napred ka boljitku ili težimo tome da se vratimo čitava dva veka unazad?!

Autor: Olgica Lukač

Članak je preuzet sa stranice  https://www.facebook.com/Lsv-Vr%C5%A1ac-320010501348624/

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Povodom Globalne nedelje akcija

3. maja 2017.
PODRŽI OBRAZOVANJE. VREME JE!
Školska hronika važnih datuma
Hemijsko – medicinska škola, Vršac
U okviru ovogodišnje Globalne nedelje akcija pod nazivom “Podrzi obrazovanje. Vreme je!”  ekipa učenika  “Školske hronike važnih datuma” iz Hemijsko – medicinske škole iz Vršca intervjuisala je svoje profesore želeći da i ovog puta podstaknu i učenike i profesore na razmišljanje i uključivanje u procese koji su od vitalnog značaja za ostvarenje milenijumskog cilja OBRAZOVANJE ZA SVE.

Ovu nedelju posvetili smo Globalnoj nedelji akcija za obrazovanje.
Globalna nedelja akcija za obrazovanje (GAWE) je međunarodna godišnja kampanja predvođena Globalnom kampanjom za obrazovanje (GCE) uz podršku UNESCO-a, koja treba da podigne svest o važnosti obrazovanja za postizanje održivosti i realizaciju obaveze da se postignu globalni ciljevi Obrazovanja do 2030. godine.
Ovogodišnja tema „Odgovornost za realizaciju četvrtog globalnog cilja održivog razvoja – obrazovanje za sve i učešcěe građana“ ističe značaj transparentnog, odgovornog i participativnog upravljanja za njegovo ispunjenje u celosti – osigurati inkluzivno kvalitetno obrazovanje za sve i promovisati mogućnost doživotnog obrazovanja, za sve
Od 23. do 29. aprila, Globalna nedelja akcija kampanja (GAWE) promoviše ključnu ulogu građana u učešću u postupku donošenja obrazovnih politika i praćenje napretka u uspostavljanju kvalitetnog obrazovanja, posebno kada je u pitanju inkluzivno obrazovanje i uključivanje dece migranata u obrazovni sistem.

Intervjui su objavljeni na fb stranici Globalna Nedelja Aktivnosti:
https://www.facebook.com/pg/GlobalnaNedeljaAktivnosti/posts/?ref=page_internal
i na YouTube:
https://youtu.be/Wmpc23MFV8g
https://youtu.be/O_BS74lC08s
„Školska hronika važnih datuma“
Hemijsko-medicinska škola, Vršac, 28. april 2017.
voditeljke emisije: Anastasija Abraham, Jelena Moromilin, Livija Caran, Nikolina Zrnić

Поводом 11. новембра

11. novembra 2015.

Simbol

ДОБРО ЈЕ ДОБРО ДЕЛО УЧИНИТИ

Представници Ученичког парламента Хемијско-медицинске школе у сарадњи са Тимом за борбу против насиља су 10. новембра 2015.године, уочи 11. новембра, обележили дан када је Немачка потписала примирје и тиме признала пораз у Првом светском рату истичићући да је сваки вид насиља неприхватљив и да му се треба супротставит.

Parlament

Поводом обележавања поменутог догађаја чланови Ученичког парламента су припремили перформанс и представили га осталим ученицима у школи.

Performans

 

САДРЖАЈ ТЕКСТА ПЕРФОРМАНСА:

Подсетимо се старог натписа из Делфа који гласи „Спознај самога себе“.

Зашто?

Зато да бисмо постали бољи и мудрији.

Зашто!?

Данас се, у нама савременом тренутку, срећемо са различитим и све бројнијим видовима и психичког и физичког насиља.

Насиље најчешће посматрамо као нешто што се „нама не догађа“, нешто пред чиме окрећемо главу или жртву проглашавамо за кривца. Једноставно, ТО СЕ НАС НЕ ТИЧЕ ДОК НАС НЕ ДОТАКНЕ.

Они који су много пре нашег времена били изложени насиљу данас су као жртве насиља готово заборављени, јер се „то није догодило нама“ и „нас се то не тиче“…  Да ли је исправно да тако поступамо?

Ми смо, у име свих, и знаних и незнаних, одлучили да на данашњи дан симболично обележимо отпор према свакој врсти насиља. Сутра је 11. новембар, дан када је Немача у Првом светском рату потписала примирје и признала пораз. Велики рат, како другачије називају Први светски рат, никоме није донео добробит. Насиље је рађало ново насиље. Ратом захваћена подручја „остала су пуста и од добара и од људи“. Последице су биле несагледиве.

Они који су у себи носили горчину страдања одлучили су да у име свих жртава рата и свих облика деструктивног понашања искажу своје незадовољство и да подсете одговорне на то да се грешке из прошлости не смеју поновити. Учинили су то на симболичан начин. У Србији су људи, у седмици уочи 11. новембра и на дан 11. новембра, на реверима својих одела носили симболично, као знак протеста и отпора према сваком злу, цвет Наталијине рамонде.

И ми данас, на симболичан начин, исказујемо отпор према насиљу и поручујемо да нећемо окретати главу када видимо да се насиље дешава у нашој средини. Верујемо да ћемо допринети томе да постанемо бољи, толерантнији, да ћемо уважавати и поштовати различитости. Свако од нас има једнако право да искаже себе, своје способности и да дâ допринос заједништву у којем неће бити мржње, омаловажавања, понижавања, физичког злостављања.

Није лоше подсетити се.

Добро је добро дело учинити…

То су схватиле и земље-актери Великог рата када су одлучиле да се окупе у Лијежу на стогодишњицу његовог почетка. Наиме, нaпaдoм Нeмaчкe нa бeлгиjски грaд Лиjeж 4. aвгустa 1914. гoдинe пoчeo je Први свeтски рaт (Велики рат) у зaпaднoj Eврoпи. Упрaвo, нa тoм мeсту су пaлe првe вojнe и цивилнe жртвe Вeликoг рaтa…

Сећања знају да буду болна, али се грешке не смеју понављати. Сећајући се, подсећамо себе да насиље треба да одагнамо и од себе и од других.

Ми вас позивамо да нам се придружите и да сву своју позитивну енергију пренесете на своје другаре. Заједно смо и бољи, и јачи, и спремнији да другоме у невољи помогнемо, и помоћ затражимо када је она и нама  потребна.

Дан примирја – линк:

О НАТАЛИЈИНОЈ РАМОНДИ:

Ramonda  nathaliae:

– овaj цвeт je eндeмскa врстa са Пиринејског полуострва и са подручја зaпaднoг Бaлкaнa –  рaстe у Србиjи, Maкeдoниjи и Грчкoj

 – биљка расте и на Кајмакчалану, највишем врху планине Ниџе (југозападни део Републике  Македоније, на граници Македоније и Грчке; врх је висок 2521 метара)

– у Србији расте претежно у источним деловима земље

– чувa сe и у Бoтaничкoj бaшти „Jeврeмoвaц” у Бeoгрaду

– име је добио по краљици Наталији Обреновић

– позната је и под именом цвет феникс ( и када се сасвим осуши довољно је да се залије са мало воде како би поново оживела- има способност да оживи у року од 12 сати након заливања) или колачићи

– способна је да преживи у екстрмно неповољним условима

simboli

пoзaдинa aмблeмa Нaтaлиjинa рaмoндa je зeлeнa и црнa (то су бoje Aлбaнскe спoмeницe)

Рoд ramonda, инaчe, имa три врстe, oд чeгa двe рaсту нa Бaлкaну, a jeднa нa Пиринejскoм пoлуoстрву. Првa je oткривeнa нa Пиринejимa, 1831. гoдинe, зaслугoм фрaнцускoг истрaживaчa Рaмoндa (Royal Raymond Rife – изумитељ првог светског микроскопа који је био у стању да види вирусе, састављеног из 6000 делова и са увеличавањем до 60000 пута), пo кoмe je читaв рoд и дoбиo имe. Другу врсту рaмoндe прoнaшao je Joсиф Пaнчић, 1874, првo нa Ртњу, a oндa и у Сићeвaчкoj клисури, и нaзвao je српскa (serbica). Дeцeниjу кaсниje, 1884, дoктoр Сaвa Пeтрoвић, двoрски лeкaр крaљa Mилaнa Oбрeнoвићa, прoнaшao je у oкoлини Нишa и трeћу врсту, кojу je, зajeднo сa Пaнчићeм, oписao кao нoву врсту зa нaуку пoд имeнoм Ramonda nathaliae, у чaст српскe крaљицe Нaтaлиje.

Више на сајтовима:

http://abc.amarilisonline.com/natalijina-ramonda-prica-o-cvetu-i-secanju/#sthash.CKWbyIIH.dpuf

https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:3594/bdef:Content/get


Prve srpske države u ranom srednjem veku

10. septembra 2015.

Склавиније – Земље Словена

http://www.istorijskabiblioteka.com/art:duklja-u-ranom-srednjem-vijeku

https://sr.wikipedia.org/sr/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B0

2_rod

Српске земље у периоду од IX до XI века

Родослови српских владара који су управљали Дукљом и Рашком у периоду раног средњег века

(приредили: Андрија Веселиновић и Радош Љушић)

4_rod

3_rod

5_rod

Препоручујемо: 

http://www.istorijskabiblioteka.com/sadrzaj:istoriografija

Синхронистички преглед урађен на основу уџбеника: Драгољуб М. Кочић, Историја за први разред средњих стручних школа, Београд, 2015.

1_Duklja_i_Raska

2_Duklja_i_Raska

САЗНАЈТЕ КОЛИКО ЈЕ ЛАКО УЧИТИ

Ученице Хемијско-медицинске школе из Вршца, одељење I-1 Мирјана Маринковић и Катарина Медаков су на задату тему, личном иницијативом, приредиле мапу ума (школска 2015/2016 година):

2_Srpske zemlje

 

 

 

 

 

 


Naseljavanje Slovena na Balkansko poluostrvo

6. septembra 2015.

Mapа uma sa pregledom

prikaza dolaska Slovena na Balkansko poluostrvo

Mogućnost da se mape uma pripreme u Edraw Max 7.3  su brojne i treba ih koristiti.

Učenici mogu koristiti mapu uma u bilo kojoj varijanti, a mogu je i sami napraviti ako žele.

Edraw Max 7.3  mogu potražiti  na sledećem sajtu:

http://edraw-max.software.informer.com/7.3/

Ova mapa uma upotpunjava tekstove o Starim Slovenima i njihovoj prapostojbini, a koji su ranije objavljeni na blogu. Na taj način ove mape uma sa prethodnom temom čine jednu zaokruženu celinu.

Upoznajte se sa:

  1. istorijskim izvorima kao izvorima saznanja o dolasku Slovena na Balkansko poluostrvo
  2. pravcima kretanja na prostoru Balkanskog poluostrva kao samostalno tako i u zajednici sa Avarima
  3. zemljama Slovena i zašto ih nazivaju Sklavinijama
  4. imenima koja su Sloveni doneli iz Prapostojbine, a koja su dobili po dolasku na Balkansko poluostrvo
  5. njihovim susedima i koje su starosedeoce Balkana zatekli kada su se doselili na Balkansko poluostrvo

Naseljavanje Slovena na Balkansko poluostrvo

O susedima i starosedeocima na Balkanu u vreme dolaska Slovena na Balkansko poluostrvo možete pročitati i na sledećim sajtovima:

Aromuni:

https://sh.wikipedia.org/wiki/Aromuni

Cincari: 

http://www.scd-lunjina.org/index.php/istorija-cincara

http://cincari.org/poreklo/index.html

https://sr.wikipedia.org/sr/%D0%A6%D0%B8%D0%BD%D1%86%D0%B0%D1%80%D0%B8

Vlasi: 

https://sr.wikipedia.org/sr/%D0%92%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B8_(%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%BA%D0%B0%D0%BD)

https://sh.wikipedia.org/wiki/Vlasi

https://sh.wikipedia.org/wiki/Vlasi_(Srbija)

Mavrovlasi (Morovlasi):

https://sh.wikipedia.org/wiki/Morlaci

https://hamdocamo.wordpress.com/2014/01/30/sima-cirkovic-o-vlasima/

 


Svet muza

26. juna 2015.

Zaštitnice nauka i umetnosti oplemenjuju duh i savremenog čoveka.

Saeculum Aureum


Svet između dva svetska rata

14. marta 2014.

Svet između dva svetska rata.


Svet između dva svetska rata

11. februara 2014.

„VREME NETRPELJIVIH“

ВРЕМЕ НЕТРПЕЉИВИХ

*Sukobi interesa

*Neispoljena volja da se mirnim putem rešavaju problemi

*Isticanje „ega“ kao prioriteta

*Pacifizam u drugom planu

*Izvršilaca je uvek dovoljno

*Oružje se nije ni ohladilo

Svega dve decenije po završetku Prvog svetskog rata brojne ekonomske, društvene i političke krize dovele su do izbijanja Drugog svetskog rata.

Istoričar Andrej Mitrović je ovo dvodecenijsko „dokazivanje“ zastrašivanjem oslikao sa samo dve reči, Vreme netrpeljivih

                                                                     

kul10f_ocp_w380_h300

         (Kragujevac, 17. april 1937. – Beograd, 25. avgust 2013.)

Napomena: Andrej Mitrović je bio poeta među istoričarima, jer je vremenu kojem se bavio uneo onu stranu poimanja sveta koja nedostaje onima koji istoriju pokušavaju da pretvore u oruđe svojih ličnih stremljenja. Ko je imao prilike da ga bar jednom sretne nikada se više nije odrekao istorije. Istorija se tako pretočila u biće sa kojim živite, sa kojim idete u korak, koje vam određuje dan, koje vas čini boljim i plemenitijim, koje daruje nadu da svet možemo učiniti boljim. 


STARI SLOVENI

2. januara 2014.

Prapostojbina

Prapostojbina

Seobe Starih Slovena

Seobe Slovena  http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B8

Stari Sloveni_Mapa uma

Način života Starih Slovena

O Starim Slovenima: http://www.starisloveni.com/

САЗНАЈТЕ КОЛИКО ЈЕ ЛАКО УЧИТИ

Ученице Хемијско-медицинске школе из Вршца, одељење I-1 Мирјана Маринковић и Катарина Медаков су на задату тему, личном иницијативом, приредиле мапу ума (школска 2015/2016 година):

1_Srpske zemlje


UZROČNO-POSLEDIČNE VEZE

2. januara 2014.

SVET NA RAZMEĐU VEKOVA

Promene u privredi, društvu, politici i kulturi

krajem 19. i početkom 20. veka

Drustvo na razmedju vekova

(аутор: Олгица Лукач)

Opšte karakteristike privrede i društva - druga pol. 19. i poč. 20. veka

Опште карактеристике привреде и друштва у другој пол. 19. и поч. 20. века

(аутор: Олгица Лукач)

Map_Europe_alliances_1914-sr.svg

Војни савези у Европи 1914. године

извор: https://sr.wikipedia.org/sr/%D0%9F%D1%80%D0%B2%D0%B8_%D1%81%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%80%D0%B0%D1%82

 

UZROCI PRVOG SVETSKOG RATA

(28. 07. 1914. – 11.11.1918.)

Uzroci I svetskog rata_2

(аутор: Олгица Лукач)

Uzroci I svetskog rata

(аутор: Олгица Лукач)


Praistorija

23. oktobra 2012.

Antropolog Meri Liki je u vulkanskim stenama pronašla okamenjene tragove prvog čovekovog bića. Duboko se zamislila nad saznanjem da je taj davnašnji predak čoveka (hominid) koračao po vulkanskom pepelu u potrazi za hranom da je moguće da je na tren zastao i osvrnuo se kako bi proverio da li mu preti opasnost, a potom nastavio dalje da korača u potrazi za hranom. Iza tog, tako jednostavnog, a potresnog saznanja,  zapisala je: „Ovaj pokret, tako snažno ljudski, prevazilazi vreme. Pre 3,7 miliona godina daleki predak je iskusio – baš kao vi i ja – trenutak sumnje.”

Taj pogled preko ramena odredio je njegov hod u prošlim vremenima.

Sin Meri Liki je 1969. godine pronašao u Keniji prvu kompletnu lobanju hominida, koji je u naučnoj klasifikaciji označen kao vrsta ausralopitekus – južni majmun.

Nauka danas raspolaže nizom dokaza koji su svedočanstva o neprekidnoj borbi čoveka da se prilagodi prirodi i prirodu prilagodi sebi i svojim potrebama.

Na osnovu naučnih saznanja, a radi lakše orijentacije u izučavanju praistorijskog razvitka čoveka praistorijsko doba se može, na vrlo jednostavan način, prikazati šematski na sledeći način:

Australopithecus – http://en.wikipedia.org/wiki/Australopithecus

Homo habilis – http://en.wikipedia.org/wiki/Homo_habilis

Homo erectus – http://en.wikipedia.org/wiki/Homo_erectus

Homo neanderthalensis – http://en.wikipedia.org/wiki/Neanderthal

Homo sapiens sapiens (Kromanjonac) – http://en.wikipedia.org/wiki/Cro-Magnon

____________________________________________________________

Lepenski vir – http://en.wikipedia.org/wiki/Lepenski_Vir

Starčevačka kultura – http://en.wikipedia.org/wiki/Star%C4%8Devo_culture

Vinčanska kultura – http://en.wikipedia.org/wiki/Vin%C4%8Da_culture

 


Počeci istorijske nauke

7. septembra 2012.

 

Mapa uma "Istorijska nauka":jednostavno, razumljivo, pristupačno, korisno (autor: Olgica Lukač)

Mapa uma „Istorijska nauka:  jednostavno,  pristupačno, korisno
                                                autor: Olgica Lukač

Reč istorija:

grčki: ἱστορία (istraživanje, pripovedanje)

latinski : historia

staroslovenski: повѣсть (povest)

Istorija kao nauka izučava prošlost ljudskog društva od najstarijih vremena do danas, kako u prostoru tako i u vremenu. Njen naziv potiče od stare grčke reči istorija što znači ispitivanje, istraživanje, pričanje, pripovedanje o saznatom, istinitom.

Na koja pitanja treba da odgovori istorija kao nauka? To su sledeća pitanja:  šta, gde, kada, kako i zašto.

Periodizacija istorije

Primeri datiranja događaja u prošlosti – Hronologija:

Stari Grci – od 776. godine pre n.e. (od održavanja prve olimpijade)

Stari Rimljani – od 753. godine pre n.e. (od legendarnog osnivanja grada Rima)

Vizantinci – od 5508. godine pre n.e., tj. od godine stvaranja sveta (vizantijska ili carigradska era)

Jevreji – od 3760. godine pre n.e., tj. od godine stvaranja sveta (jevrejska era)

Arabljani – od 622. godine u n.e., tj. od godine hidžre – godina Muhamedovog preseljenja iz Meke u Medinu (islamska ili arabljanska era)

Hrišćani – od legendarnog rođenja Isusa Hrista; ustanovljena  je 525. godine u n.e. (hrišćansku eru ustanovio je učeni sveštenik, rodom iz plemena Skita, po imenu Dionizije Mali; Dionisije mali je izneo tvrdnju da je Hrist rođen 754. godine od osnivanja grada Rima (ab urbe condita) i tu je godinu uzeo za početnu godinu računanja vremena; ovaj način datiranja (računanja vremena) se u Italiji primenjivao već u VI veku, u ostalim zemljama zapada od sredine VIII veka, a u pravoslavnoj crkvi od XVI veka)

http://sh.wikipedia.org/wiki/Anno_Domini

Kalendari:

Julijanski kalendar 

– bio je u upotrebi od 46. godine pre n.e.

– ustanovljen je na osnovu zahteva gaja Julija Cezara

– ustanovio ga je grčki astronom Sosigen

– po ovom kalendaru godina je trajala 365 dana, 5 sati, 59 minuta i 6 sekundi ( Sunčana godina iznosi 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi. Razlika od 11 minuta i 14 sekundi svakih 128 godina naraste na jedan dan. Od 46 godine pre n.e. do 1582. godine u n.e. ta je razlika iznosila 10 dana, a danas je to 13 dana)

Gregorijanski kalendar 

– 1582. godine u n.e. je reformisan Julijanski kalendar

– reforma kalendara je izvršena po nalogu pape Grgura XIII

– razlika od 10 dana je izbrisana tako što je 5. oktobar 1582. godine proglašen za 15. oktobar

– u Srbiji je prihvaćen 1919. godine (u Srpskoj crkvi je još uvek u upotrebi Julijanski kalendar)

Zanimljivosti: Srpski astronom Milutin Milanković je ustanovio najprecizniji kalendar koji je na kongresu pravoslavnih crkava u Carigradu prihvaćen od strane pravoslavnih crkava, izuzev Srpske, Ruske i Jerusalimske.

Otac istorije: HERODOT  (oko 484 – oko 425 god. pre n.e.) – http://sh.wikipedia.org/wiki/Herodot

– prikupljao je  i koristio se istorijskim izvorima

– beležio je ono što su mu pričali

– opisao je događaje na osnovu prikupljene istorijske građe

–  svoje delo je nazivao ιστορίης απόδεξις, tj. pripovedanje (izlaganje)    onoga što je ispitivanjem saznao

 

 “…Herodot je prvi stvorio delo na osnovu sopstvenih istraživanja i prvi je je shvatio i definisao istoriju kao ιστορίης απόδεξις, tj. pripovedanje, razlaganje istraživanja. Odbacio je mitološke tradicije svojih prethodnika i posvetio se pravoj istorijskoj tradiciji opisujući gotovo sebi savremene događaje. Zbog toga mu je do danas ostao naziv pater historiae (»otac istorije«), koji mu je dao još Ciceron..“

Otac istoriografije: TUKIDID ( ( 460 – 396 godina pre n.e.) – http://sh.wikipedia.org/wiki/Tukidid

– savremenik i učesnik Peloponeskog rata

– delo: Istorija Peloponeskog rata

…I antička i moderna nauka slažu se u oceni da je Tukidid najveći istoričar Antike. I dok Herodota nazivaju „ocem istorije“, Tukidid je opštepriznat kao osnivač naučne istoriografije. On svoju istoriju Peloponeskog rata piše ne samo kao savremenik, nego i kao učesnik koji je mnogim političkim i ratnim događajima ili sam prisustvovao ili je podatke prikupljao od učesnika proveravajući ih sa više strana. Za razliku od Herodota, on će se truditi da ostane pri kritičkom i objektivnom izlaganju činjenica. Logiku rata ne tumači osvetom bogova, već ostavlja da događaji govore sami o sebi kao svedoci nepromenljive ljudske prirode. Ukoliko Tukididova istorija implicitno sadrži i neku pouku, ona se svodi na prirodu ljudi u ratnim okolnostima kada prestane dejstvo pisanih i nepisanih zakona. I kao što isticanje psihološkog činioca ukazuje na uticaj sofispške, njegovo tumačenje imperijalističke politike Atine oslanja se na sam fakat sile i pravo jačeg…” 

Izvori saznanja istorije – Istorijski izvori:

* materijalni (svi materijalni ostaci: hramovi, crkve, spomenici, oruđa, oružja, nakit, posuđe …)

* pisani (knjige, razni dokumenti, pisma, fotografije, audio i video zapisi…)

* usmeni (priče i pripovesti prenošene s kolena na koleno, tj. tradicija – najmanje verodostojni)

Gde se čuvaju istorijski izvori?

* istorijski arhivi

* arhivi državnih ustanova

* univerziteti

* akademije nauka

* naučni instituti

* muzeji

* biblioteke

KO U ISTORIJU PRISTRASNOST UNOSI NIJE DOSTOJAN DA JE KAZUJE –    Marcus Tullius Cicero ( 106 – 43 god. pre n.e.)


Opšte karakteristike feudalnog društva

10. marta 2012.

ОПШТЕ КАРАКТЕРИСТИКЕ ФЕУДАЛНОГ ДРУШТВА

 

Franci

Gradovi XI vek

 


Putevima grčke, helenističke i rimske kulture

27. januara 2012.

PRVI ČAS
Objašnjenje: Dragi učenici, bavićemo se istraživanjima koja prate puteve razvoja grčke, helenističke i rimske kulture. Zašto? Zato što oni predstavljaju jedan od temelja evropske civilizacije.

Kako ćemo istraživati? Podelićete se u pet grupa. Svaka grupa će dobiti odgovarajući zadatak. I nastavnik će dobiti zadatak koji treba da realizuje za vreme časa. Tokom istraživanja koristićemo se internetom.
1 grupa_ MUZE – SAPFO – MECENA
2 grupa_ HOMER – VERGILIJE – SOKRAT
3 grupa_ DEMOSTEN – CICERON – HIPATIJA
4 grupa_ASKLEPIJE-ESKULAP – HIPOKTAR – GALEN
5 grupa_ TALES IZ MILETA – ARHIMED – HERON
Vreme potrebno za istraživanje: 25-30 minuta
Šta sa prikupljenim materijalom? Odaberite, klasifikujte i fajlove sačuvajte u folderu Tum Peccet_redni broj grupe
Zadaci za naredni čas: Prikazaćete u vašim prezentacijama: obdarenost, posvećenost, učenost, novi pogled na svet; Kako ćete prikazati? performans, panel-diskusija, usmeni prikaz uz ilustritivni materijal, prezentacija u Power Point-u (IZBOR JE VAŠ).
Pokazaćete šta ste saznali:
1 – o devet grčkih muza – šta je to dar bogova, o pesnikinji Sapfo “desetoj muzi” i prijatelju Oktavijana Avgusta, savetniku i darodavcu, Meceni – Iznesite svoj stav prema DAROVITOSTI
2 – kakva je vezu između Homerove Ilijade i Vergilijeve Eneide; kakav je značaj Sokratovih pedagoških principa – Da li je ono što ste saznali POUČNO?
3 – kako su tokovi istorije uticali na život zajednice i pojedinca; u čemu se satoji je njihova veličina – Dokažite postojanje/nepostojanje UZROČNO-POSLEDIČNIH VEZA
4 – o božanskom i ovozemaljskom, o posvećenosti i humanosti – i danas lekari pri stupanju na posao polažu Hipokratovu zakletvu – Vaš doživljaj POSVEĆENOSTI POSLU kojim ćete se bavite
5 – šta znači biti inovativan i ispred svog vremena – da li su savremenici u dovoljnoj meri razumeli pronalazače i njihove izume – Kako vi doživljavate INOVATORE i njihova otkrića
Nastavnik će istražiti i prikazati: mitologija – antropomorfni politeizam: Partenon – Laokon i njegovi sinovi – Koloseum; Herodot – Aleksandrijska biblioteka – Zakoni dvanaest tablica
Nastavnik će pokazati: šta je to što je jedinstveno, monumentalno i neponovljivo u stvaralaštu, zašto je važno znati i kako znanje očuvati (prezentacija nastavnika) – hipotetički: moguće je/ nije nemogiće
Istraživali su – Pratite linkove:
http://sh.wikipedia.org/wiki/Grčka_književnost
http://www.australis.bloger.hr/post/grcka-relgija/497450.aspx
http://sr.wikipedia.org/sr/Музе
http://hr.wikipedia.org/wiki/Muza
http://sr.wikipedia.org/sr-el/Сапфа

http://knjizevnicki.blogspot.com/2010/12/sapfa-himna-afroditi.html
http://www.labris.org.rs/martini-osvrti/sapfo-oko-620-560-pne.html
http://www.philosophymr.com/main/filozofi/sokrat.htm
http://sr.wikipedia.org/sr/Сократ
http://izrekeiposlovice.com/2011/02/sokrat-izreke-i-zanimljivosti
http://sr.wikipedia.org/sr/Архимед
http://www.svetnauke.org/arhimed-poluga-i-zemlja
http://www.biografije.org/arhimed.htm
http://sr.wikipedia.org/sr/Талес_из_Милета
http://www.viser.edu.rs/im/htm/Radionica/Matematicari/Tales.htm
http://sh.wikipedia.org/wiki/Arhimed
http://www.viser.edu.rs/im/htm/Radionica/Matematicari/Arhimed.htm
http://sr.wikipedia.org/sr/Херон
http://sr.wikipedia.org/sr/Парна_машина
http://sh.wikipedia.org/wiki/Heron
http://sh.wikipedia.org/wiki/Demosten
http://sh.wikipedia.org/wiki/Ciceron
http://aforizmi.blog.rs/blog/aforizmi/ciceron
http://sh.wikipedia.org/wiki/Hipatija
http://www.vopus.org/sr/gnoza/velike-licnosti/hipatija-hypatia-iz-aleksandrije.html
http://zlatnazora.hotforumpro.com/t334-hipatija-platon-u-telu-afrodite
http://sr.wikipedia.org/sr/Гај_Килније_Мецена
http://sr.wikipedia.org/sr/Разговор:Гај_Килније_Мецена

http://sh.wikipedia.org/wiki/Homer
http://sh.wikipedia.org/wiki/Vergilije
http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/TreciTrg/I_2/105/download_ser_lat
http://sr.wikipedia.org/sr/Асклепије

http://hr.wikipedia.org/wiki/Galen
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hipokrat
http://sr.wikipedia.org/sr/Хипократова_заклетва
http://medicor.wordpress.com/hipokratova-zakletva
http://sr.wikipedia.org/wiki/Грчка_митологија
http://sh.wikipedia.org/wiki/Herodot
http://sr.wikipedia.org/sr/Александријска_библиотека
http://sh.wikipedia.org/wiki/Aleksandrijska_biblioteka
http://www.history-magazine.com/libraries.html
http://sr.wikipedia.org/sr/Партенон
http://sh.wikipedia.org/wiki/Koloseum
http://www.znanje.org/i/i25/05iv09/05iv090607/2.htm

DRUGI ČAS
Prezentovali su istraživano:
Prva grupa
1 grupa_ MUZE – SAPFO – MECENA
Druga grupa
2 grupa_ HOMER – VERGILIJE – SOKRAT
Treća grupa
3 grupa_ DEMOSTEN – CICERON – HIPATIJA
Četvrta grupa
4 grupa_ASKLEPIJE-ESKULAP – HIPOKTAR – GALEN
Peta grupa
5 grupa_ TALES IZ MILETA – ARHIMED – HERON
Nastavnik
*MITOLOGIJA – ANTROPOMORFNI POLITEIZAM
*PARTENON – LAOKON I NJEGOVI SINOVI – KOLOSEUM
*HERODOT – ALEKSANDRIJSKA BIBLIOTEKA – ZAKONI DVANAEST TABLICA

Šta su istraživali?

Šta je to što su saznali?
1 – O DEVET GRČKIH MUZA – ŠTA JE TO DAR BOGOVA, O PESNIKINJI SAPFO – DESETA MUZA I O PRIJATELJU OKTAVIJANA AVGUSTA, SAVETNIKU I DARODAVCU, MECENI
Devet grčkih muza – devet zaštinica nauka i umetnosti – Tum Peccet – dozvoljeno je gešiti; Grčka pesnikinji Sapfo – deseta grčka muza, lirski obdarena, osobena, neobična, jedinstvena; Savetnik, darodavacu Meceni – umetnik i praktičar koji nije uludo trošio svoje bogatstvo; Saznali su kako mogu pokazati i prikazati snagu i moć stvaralaštva, maštovitost, kreativnost. Saznali su kako mogu da pokažu svoju individualnost.
Rekli su: Darovitost je krhka, i ako je ne prepoznaš izgubiće na značaju.
2 – KAKVA JE VEZA IZMEĐU HOMEROVE ILIJADE I VERGILIJEVE ENEIDE; OD KAKVOG SU ZNAČAJA SOKRATOVI PEDAGOŠKI PRINCIPI
Zašto se dva velika epa naslanjaju jedan na drugi – priča o propasti Troje i nastanku grada Rima? Zašto postoji veza između epskog pesništva i onaga kako je Sokrat poučavao mlade? – poučavanje mladih – vaspitna uloga. Sokrat je sa mladima vodio razgovore o različitim temama na atinskom trgu, javno, i usmeravao ih da sami dođu do zaključka.
Saznali su o nasleđu antičkih vremena koje je sačuvano “da se pamti, da se ne zaboravi”, ali i o mogućnosti da to bude štivo koje će poučiti i o kojem će sami, razmišljajući, doneti svoj sud.
Rekli su: Pouka je poruka, dobroti se moramo učiti snagom znanja.
3 – KAKO SU TOKOVI ISTORIJE UTICALI NA ŽIVOT ZAJEDNICE I POJEDINCA
Demosten, Ciceron, Hipatija i njihovi životni putevi; Moć oratorstva-govorništva nije samo odraz veštog političara već i filozofski stav prema životu, sposobnost da se čovek lepo izražava, da u književnoj formi iznese svoj sud i svoje viđenje događaja ili trenutnih dešavanja; Zašto je paganka Hipatija za dobrobit nauke i znanja platila životom? Ko je Hipatija? Ona je obrazovana, svestrana, žena filotof, slobodnog duha, vanvremenska.
Saznali su zašto su uvek aktuelna pitanja ljudskih prava i uvažavanja različitosti, kao i tolerancije kao fikcije i kao moguće realnosti (koliko smo tolerantni).
Rekli su: Trenutak u kojem se nešto događa postoji uzajamnost, ali ona ne opravdava postupke ljudi.
4 – O BOŽANSKOM I OVOZEMALJSKOM, O POSVEĆENOSTI I HUMANOSTI
Atributi koje nose Asklepije i Eskulap su istovetni. Oni su bogovi lekarsta. Razlikuju se samo po imenu i odakle potiču, tj. iz čije mitologije potiču. Prvi je bog lekarstva kod antičkih Grka, a drugi kod antičkih Rimljana. Mnogo više od ljudke mašte, proizašle iz realnog života, humanost na delu pokazali su Hipokrat i Galen. Uostalom, i danas se polaže Hipokratova zakletva.
Saznali su zašto su ljudi oduvek veliku pažnju poklanjali svom zdravlju. saznali su koliko je bitno biti human, jer razumevnjem drugih i njihovih zdravstvenih problema čovek shvata da i njemu može pomoć da zatreba.
Saznali su da treba biti plemenit, ali da život treba još jedan neizostavni detalj. Taj neizostavni detalj je naplaćivanje usluga za pruženu pomoć.
Rekli su: Ni jedan posao se ne sme raditi prisilno. Poziv kojim se bavimo jeste stvar našeg ličnog izbora.
5 – ŠTA ZNAČI BITI INOVATIVAN I ISPRED SVOG VREMENA
Tales je rekao da život dolazi iz vode i da se sve u vodu vraća – važnost vode za čovekov život – najbolji primer: u Bibliji se voda pominje 442 puta. Arhimed je tražio tačku oslonca kako bi pokrenuo Zemlju – “zakon poluge”. Heron je napravio prvu parnu mašinu – bio je ispred svog vremena. Skeptici ga nisu razumeli. Zavidnici su ga ignorisali. Šta uopšte znači biti ispred svog vremena? Da li trebamo da odustanemo ako nas ne razumeju? Uvek postoji onaj ko će razumeti.
Saznali su koliko je mnogo pre našeg vremena živeo i radio veliki broj naučnika koji su prethodili savremenim otkrićima. Tačno je da njihova otkrića danas nisu aktuelna, ali je tačno da “sve ima svoj početak” i da ga nikada ne treba zanemariti.
Rekli su: Nauku ne smemo zloupotrebiti. Ona mora uvek da bude u službi napretka i dobrobiti čovečanstva.
6 – ŠTA JE TO ŠTO JE O JEDINSTVENO, MONUMENTALNO I NEPONOVLJIVO U STVARALAŠTU, ZAŠTO JE VAŽNO ZNATI I KAKO ZNANJE OČUVATI (PREZENTACIJA NASTAVNIKA)
Kada su Grci počeli da stvaraju dela koja će ih proslaviti oni su u taj segment života utkali, možda, najlepšu mitologiju sveta – antropomorfni politeizam, verovanje da ljudi imaju ljusko obličje. U toj mitologiji posebno mesto zauzimaju muze koje su kćeri Zevsa i Mnemozine – kćeri boga neba i zemlje, munje i groma i boginje pamćenja, zapamćivanja. Sve je pretočeno u izmišljenu priču, a skup tih priča je mitologija. A gde one obitavaju? U muzeju, u hramu znanja. Takav hram je bila Aleksandrijska biblioteka koja je u doba svog postojanja sakupila sva znanja ondašnjeg sveta. Znaju i sakupljanju podataka bio je naklonjen Herodot iz Halikarnasa sa kojim je počela da se razvija istorijska nauka.
Naravno svet ne bi postojao, a da se na izvestan način ne uređuju odsnosi imeđu ljudima u društvenoj zajednici. Zato postoje zakoni. Takvi su i Zakoni 12. tablica koji predstavljaju početak uređenog sveta i početak najrazvijenijeg pravnog sistema vlasti antičkih vremena.
Monumentalna snaga ljudkoga dela najbolje se ogleda u građevinarstvu i vajarstvu – dodirom umetničke ruke kamen priča za sebe, priča o Atininom Partenonu, Jupiterovom Panteronu i snazi koju je posedovao taj daleki svet. Taj daleki svet umeo je da kroz kamen iskaže svoja osećanja. Najbolji primer iskazivanja najdubljih osećanja svakako je vajarsko delo Laokon i njegovi sinovi iz vremena najsuptilnije umetnosti antičkog sveta, helenizma.
Saznali su zašto je antička kulktura osobena, jedinstvena, monumentalna, neponovljiva.
Rekli su: To su koreni našeg postojanja.

TREĆI ČAS
Kviz-takmičenje


Sve ima svoj početak

27. septembra 2015.

Izvor: Sve ima svoj početak


Istorijska nauka

5. septembra 2015.

Mapa uma: Istorijska nauka

jednostavno, pristupačno, razumljivo, korisno

namenjena učenicima prve godine sarednjih škola

autor: Olgica Lukač

 

Mapa uma "Istorijska nauka":jednostavno, razumljivo, pristupačno, korisno (autor: Olgica Lukač)

Korisni linkovi:

http://www.istorijskabiblioteka.com/isbi:linkovi   ( http://www.istorijskabiblioteka.com/  )

 

 

 


Happy New Year 2015.

30. decembra 2014.

I wish you a lot of happiness and beautiful moments

Srecna 2015. godina


%d bloggers like this: